Reference
PROZORI I VRATA
Prozori sami po sebi doista nisu jednostavan dio građevine, budući da se od njih očekuje da u arhitektonskom smislu osiguraju kontinuitet unutrašnjosti građevine s vanjskim prostorom te osiguraju dotok prirodnog svjetla u unutarnji stambeni prostor. Ipak, suvremeni zahtjevi po pitanju energetske učinkovitosti dodatnu kompliciraju čitavu situaciju budući da se od prozora očekuju značajna toplinska izolacijska svojstva, iako prema osnovnoj definiciji predstavljaju otvore u fasadi.
O PROFILIMA
Što sve utječe na energetsku učinkovitost prozora?
Velik dio površine prozora predstavlja sama staklena površina prozora koja može biti višeslojno izolirani i koji koriste low-e stakla i punjenja plemenitim plinovima što dodatno poboljšava njihovu izolaciju, no značajnu pažnju treba obratiti i na izvedbu okvira koji može biti PVCILI aluminijski,
njegovu izvedbu tako da prekida toplinske mostove unutar okvira, ali i na stručnost ugradnje samog prozora, gdje se sve više govori o ugradnji prozora prema RAL smjernicama i standardima
Koliki je koeficijent prolaska topline kod prozora?
Koeficijent prolaska topline U(k) najvažniji je kriterij svojstva izvedbe dijelova toplinske ovojnice zgrade, pa tako i izvedbe prozora, a mjeri se u vatima po metru kvadratnom za svaki kelvin razlike u temperaturi (W/m2K) između unutarnjeg i vanjskog prostora. Prema važećem Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08, 89/09) maksimalni dozvoljeni koeficijent prolaska topline na novim objektima ili kod ugrađene nove stolarije na postojećem objektu kroz prozore smije iznositi U(k) = 1.8 W/m2K, dok kod stare stolarije [1] u nekim slučajevima on može iznositi i 3.0 do 3.5 W/m2K. S druge strane, današnji standardi izvedbe prozora sve više kreću prema vrijednostima koje su oko 1 W/m2K ili čak ispod te vrijednosti što sve više odgovara niskoenergetskim standardima gradnje.